Cvetkovic i Maček u historiji

C.vteković-MaČek, 1939. god, pokušava riješiti ove odnose između Srba. Hrvata stvaranjem Hrvatske banovine.
U toku Narodno-oslobod i lučkog rata protiv okupatora, 1941-1945.god, na Drugom zasijedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (AVNOJ), 1943.god.
u jajcu, stvara se 6. federalnih republika i dvije autonomne pokrajine. Proklamuju se jednaka prava svakog naroda i narodnosti. Smatralo se da su time riješeni
međunacionalni odnosi. Ali, tok društvenih procesa je pokazivao da je još daleko od generalnog rješenja. Prema Dušanu Bilandžiću, istoricaru, „ 1 i to u ožujku 1962.god., u najvećoj tajnosti, drži trodnevnu sjednicu na kojoj sudjeluje 70. političkih prvaka iz cijele Jugoslavije, te kaže kako misli da je moguće da se Jugoslavija raspadne i da treba nešto učiniti da se spasi... Pojedinci u jugoslavenskom vrhu su toga dobrim dijelom svjesni. Edvard Kardelj je na jednom, također tajnom sastanku 80. čelnih ljudi iz svih republika i Federacije, 12. i 13. studenog 1965.god., kazao: „Naša je teorija o odumiranju nacija pogrešna. Nacije ne odumiru nego sve više jačaju.Ako hoćemo da spasimo Jugoslaviju, treba ići na konfederaciju ili savez suverenih država, s tolikom državnom samostalnošću da svatko u toj tvorevini može živjeti bez ikakve opasnosti za svoj nacionalni identitet.“ 5 Ustav iz 1974.god., je pokušaj da se nađu rješenja. Ovim Ustavom zadržan je i dalje federalni oblik, ali su po pravima koje su dobile republike i pokrajine više ti odnosi bili na konfederalnom obliku.Međutim ni to nije bilo dovoljno za ravnopravne odnose. Pokušaj da se odnosi u Federaciji riješe nisu
dali rezultate. Pojedine republike su preduzele mjere na osamostaljivanju. Slovenija je organizovala referendum o razdruživanju u decembru 1990.god.
U junu (25) '91.god. donijela je Dekleraciju o nezavisnosti. Hrvatska je održala referendum o nezavisnosti, u maju 1990.god. Dekleraciju o nezavisnosti
donijela je 25.juna 1991.god. Makedonija je referendum o nezavisnoj i suverenoj Makedoniji, unutar asocijacije jugoslavenskih država, održala u septembru '91.
U BiH parlamentarna Rezolucija o suvefrenosti donesena je 14. oktobra '91.god., čiju je valjanost osporavala „Srpska zajednica u BiH“.55

Pokušaj da se silom „privole“ Slovenija i Hrvatska o ostanku u okviru Jugoslavije 1991.god., završio je porazom i povlačenjem JNA iz ovih republika.

Odnosi u Jugoslaviji su internacionalizovani. Zbog toga je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) 8.10.'91.god. izabrao Sajrus Vensa,
bivšeg šefa američke diplomatije, za svog ličnog izaslanika za pitanja jugoslavenske krize.I Evropska zajednica je pokušala dati doprinos
rješenju jugoslavenske krize. U tom cilju je pod njenim pokroviteljstvom, započela s radom Konferencija o Jugoslaviji, septembra '91.god.

Konferencija je nastavila s radom u Hagu, 18.10. '91.god. Na njoj je utvrđen dogovor koji su pokušali sprovest ali nije im pošlo za rukom.