RSS Feed
Twitter
Zovu ga grad drveta. Ako zamislimo da je Bosna covjek, a da ipak na karti izgleda onako kako izgleda, pronaci cemo te male
Zavidovice taman tamo gdje bi Bosni bilo srce. Samo, cini se da to srce sve slabije i slabije kuca. Ili mozda kuca sve vise i
vise u srcima onih koji su vec daleko otisli, kao u mome recimo. Zna se da svako srce voli mjesto u kome je i stvoreno, pa
tako i moje. Cesto zaklopim oci i zamisljam... Krenem od mjesta na kojem sam vidjela svoju prvu simpatiju. Izlazim, kad ono
ispred mene prostire se centar grada. Brezuljak s jedne strane, brezuljak s druge i tako s mog posebnog mjesta centar grada
izgleda kao zdjelica u koju su skliznule zgrade. Vidim skoro sagradjeni spomenik koji je u ljetnim nocima posebno posjecen.
Svako voli da sjedne na klupu i posmatra ta svjetla grada i njegove ljude. Svakakvih ljudi se da sresti na spomeniku. Ponekad
me zacudi cinjenica da, nakon vec i nekoliko godina, niko nije odgulio zlatna slova posvecena nasim ratnim borcima. Pa se
zasmijem sopstvenoj skepticnosti. Valjda me iskustvo sa starim spomenikom, sa druge strane rijeke, naucilo da tako mislim.
Spustam se tako od takozvanog Novog spomenika prema rijeci koja mirno tece i prolazim kraj opstine, parfema, knjiga, cevapa,
kolaca... Svega, ko u prici. Cekam zeleno svjetlo semaforu. Koliko sam puta na tom sefamoru vodila filozofske razgovore sama
sa sobom. U glavi onako, razmisljam o Bog zna kakvim glupostima, pa me omete miris svejzeg hljeba iz pekare kad vec predjem
ulicu. Ta glavna raskrsnica mog grada nekad je i domacin ljetnim zbivanjima. Gle, pun grad ljudi, muzika, djeca, vriska,
galama i prica i vatromet. Taj koncert boja pusten sa vrha zgrada da mi zagolica mastu. Kad spustim oci, te iste zgrade nude
mi mnostvo izloga. Moja prva odjeca, prvi lijekovi, prva krofna, sve je kupljeno u toj ulici. Kako da je ne volim? Ti izlozi
sluze i da slave maturante nudeci skolske panoe kao novi izlozbeni program svakog juna svake godine. Pa mi srce naprosto
odskoci kad tako shvatim da u mom malom gradu u izloge idu stvari koje se ne kupuju. Gdje jos to na svijetu ima? Nema mrsavih
lutaka, ukrasenih visokom modom, savrseno uklopljenih u tu sliku. Samo nasmijena lica, neka uplasena, neka tuzna, a poneka,
Bogami, i jako ozbiljna. Boze, uvijek zaboravim zvake. Pa odleprsam do trafike sa druge strane ulice da ih kupim. Ajde kad
sam vec tu, napravicu i krug na toj strani. Opet klupice i neka vrsta parka. Na sredini kamena kugla. Opet mi srce zaigra. Te
kamene kugle, kazu, postoje samo na nekoliko mjesta u svijetu. Zamisli, i u mom malom gradu. Cuvaju ih moji sugradjani kao
oko u glavi. Rijetko kome pricaju o njima, ne prave od tog nikakvu buku i nauku. ONe su tu, nase su i ne smiju da se diraju.
Eto kao, ucinili su da im se moze prici, na skoro samom izlazu iz grada, uskim puticem, tamo gdje su i pronadjene. Vracajuci se od tamo, biciklom ili pjese, prodje se taman pored usca rijeka. Na tom mjestu, opet ljeti, poneko se kupa zajedno sa pecima, masinama, foteljama i ko zna cime sve jos ne. Zanimljiv prizor. Pa se malo maknem na obliznju pjacu i ulicom ispred nje uputim se prema autobuskoj stanici. Dok idem okrenem se desno kad ono gore u vrhu, netaknuta, kao prkos i vremenu i narodu, stoji Vila. Poznata Zavidovicka vila koju su austrougari napravili za vrijeme svoje vladavine. Iza nje, kao munja, pruza se zeljeznicka pruga. pa ko odluci da je prati do podhodnika, pogledace lijevo i vidjece Dugu. Ehh.. Duga je prica za sebe..Zavidovici, ljepota naseg grada!
Ovo je nas grad, nas ponos i nase mjesto zivljenja. Nas grad je bio jako mjesto zivljenja te smo uzivalji zivjeti u njemu. Na zalost danasnji grad nikako ne opravdava svoj naziv. Vise je to neko selo, neka zabit ali nadamo se da ce biti bolji i da ce se zivot u njemu opet vratiti dostojanstvu.
Pratite nas i na facebooku!
Posjetite nas i na Facebooku, gdje cete naci nove informacije i slike o Zavidovicima!
srijeda, 25. rujna 2013.
08:50
zdici
Zovu ga grad drveta. Ako zamislimo da je Bosna covjek, a da ipak na karti izgleda onako kako izgleda, pronaci cemo te male
Zavidovice taman tamo gdje bi Bosni bilo srce. Samo, cini se da to srce sve slabije i slabije kuca. Ili mozda kuca sve vise i
vise u srcima onih koji su vec daleko otisli, kao u mome recimo. Zna se da svako srce voli mjesto u kome je i stvoreno, pa
tako i moje. Cesto zaklopim oci i zamisljam... Krenem od mjesta na kojem sam vidjela svoju prvu simpatiju. Izlazim, kad ono
ispred mene prostire se centar grada. Brezuljak s jedne strane, brezuljak s druge i tako s mog posebnog mjesta centar grada
izgleda kao zdjelica u koju su skliznule zgrade. Vidim skoro sagradjeni spomenik koji je u ljetnim nocima posebno posjecen.
Svako voli da sjedne na klupu i posmatra ta svjetla grada i njegove ljude. Svakakvih ljudi se da sresti na spomeniku. Ponekad
me zacudi cinjenica da, nakon vec i nekoliko godina, niko nije odgulio zlatna slova posvecena nasim ratnim borcima. Pa se
zasmijem sopstvenoj skepticnosti. Valjda me iskustvo sa starim spomenikom, sa druge strane rijeke, naucilo da tako mislim.
Spustam se tako od takozvanog Novog spomenika prema rijeci koja mirno tece i prolazim kraj opstine, parfema, knjiga, cevapa,
kolaca... Svega, ko u prici. Cekam zeleno svjetlo semaforu. Koliko sam puta na tom sefamoru vodila filozofske razgovore sama
sa sobom. U glavi onako, razmisljam o Bog zna kakvim glupostima, pa me omete miris svejzeg hljeba iz pekare kad vec predjem
ulicu. Ta glavna raskrsnica mog grada nekad je i domacin ljetnim zbivanjima. Gle, pun grad ljudi, muzika, djeca, vriska,
galama i prica i vatromet. Taj koncert boja pusten sa vrha zgrada da mi zagolica mastu. Kad spustim oci, te iste zgrade nude
mi mnostvo izloga. Moja prva odjeca, prvi lijekovi, prva krofna, sve je kupljeno u toj ulici. Kako da je ne volim? Ti izlozi
sluze i da slave maturante nudeci skolske panoe kao novi izlozbeni program svakog juna svake godine. Pa mi srce naprosto
odskoci kad tako shvatim da u mom malom gradu u izloge idu stvari koje se ne kupuju. Gdje jos to na svijetu ima? Nema mrsavih
lutaka, ukrasenih visokom modom, savrseno uklopljenih u tu sliku. Samo nasmijena lica, neka uplasena, neka tuzna, a poneka,
Bogami, i jako ozbiljna. Boze, uvijek zaboravim zvake. Pa odleprsam do trafike sa druge strane ulice da ih kupim. Ajde kad
sam vec tu, napravicu i krug na toj strani. Opet klupice i neka vrsta parka. Na sredini kamena kugla. Opet mi srce zaigra. Te
kamene kugle, kazu, postoje samo na nekoliko mjesta u svijetu. Zamisli, i u mom malom gradu. Cuvaju ih moji sugradjani kao
oko u glavi. Rijetko kome pricaju o njima, ne prave od tog nikakvu buku i nauku. ONe su tu, nase su i ne smiju da se diraju.
Eto kao, ucinili su da im se moze prici, na skoro samom izlazu iz grada, uskim puticem, tamo gdje su i pronadjene. Vracajuci se od tamo, biciklom ili pjese, prodje se taman pored usca rijeka. Na tom mjestu, opet ljeti, poneko se kupa zajedno sa pecima, masinama, foteljama i ko zna cime sve jos ne. Zanimljiv prizor. Pa se malo maknem na obliznju pjacu i ulicom ispred nje uputim se prema autobuskoj stanici. Dok idem okrenem se desno kad ono gore u vrhu, netaknuta, kao prkos i vremenu i narodu, stoji Vila. Poznata Zavidovicka vila koju su austrougari napravili za vrijeme svoje vladavine. Iza nje, kao munja, pruza se zeljeznicka pruga. pa ko odluci da je prati do podhodnika, pogledace lijevo i vidjece Dugu. Ehh.. Duga je prica za sebe..utorak, 24. rujna 2013.
12:47
zdici
Prošlo je nešto više od dvije godine kako se u Zavidovićima izgradio podhodnik. Na izgradnji podhodnika sa učestovale dvije firme. Jedna firma iz Zavidovića Porobic i jedna firma iz Zenice Eling. Na oko veoma lijep i moderan podhodnik, ali ima jednu veliku manu. Koja se nije smjela dogodit investitoru opcini Zavidovici ili samo projektantu podhodnika koji ih je trebao upozoriti na to. Najveci problem ovog podhodnika je što nema pomagalo ili pad bez stepenica za paraplegične osobe. Invalidi iz grada su se bunili zbog toga ali i dan danas nema još odgovora niti se poduzima neka mjera povodom ovog pitanja. Najgore od svega večina tih ljudi koji su danas invalidi su postali to sto su branili grad svojim tijelima.petak, 20. rujna 2013.
14:20
zdici
Ovu fotografiju sam napravio u Zavidovicima tacno prije dvije godine. Ovaj mali pas je sad vec odrastao pas. Odrastao je zahvaljujuci ljudima koji su ga hranili i vodili svakodnevno brigu o njemu. Jedan od tih ljudi sam ja svaki dan sam mu davao nesto za jest ili piti. Zivio je u mom komsiluku, sve komsije su ga volile osim jednog. U par navrata taj komsija je htio da ga odvede od zgrade i učinio je to dva puta. Odvodio ga je na teritoriju druge opstine u sumu ali taj pas se uvijek vracao. Kako to samo on zna. Taj pas je sad odrastao i poceo je sve manje vremena provoditi pred nasom zgradom. Navrati dva do tri puta sedmicno pred ulaz i uvijek nas umiljato doceka i pozdravi. Znaci nije zaboravio nasu dobrotu, koju smo mu pruzali. Ali nasi putevi su se razisli, no svakako je ovo primjer kako je pas zahvalna zivotinja. Nije dzabe narod rekao najbolji covjekov prijatelj je pas. I da dali smo mu ime Beli iako je potpuno crn.
04:59
zdici
Safet Sušić Pape je najbolji strijelac FK Sarajevo u prvoligaškim utakmicama, svih vremena.
Godinu 1973. stariji navijači Saraj
eva sigurno neće
pamtiti po dobrim rezultatima. Prvoligaš sa Koševa, sa samo šest godina
nakon osvajanja prve šampionske titule, nalazio u velikoj krizi.
Godinama Sarajeo nije uspijevalo da se vrati u sami vrh jugoslovenskog
fudbala, te je bilo bliže dnu, nego samom vrhu tabele.
Ipak, ova godina će zasigurno ostati zlatnim
slovima upisana u historiji kluba po činjenici da se na Koševu pojavilo
novo fudbalsko ime, dječak iz Zavidovića, koji će u idućih deset godina
postati prepoznatljivi simbol našeg kluba u cijeloj Evropi.
Safet Sušić je u redove Sarajeva stigao u julu 1973. godine, iz NK Krivaja, gdje je već sa nepunih 18 godina postao prvotimac i najbolji fudbaler ovog niželigaša. Iako je na Koševo stigao veoma mlad, vrlo brzo se snašao, tako je već u svojoj drugoj utakmici u bordo dresu, u prijateljskom susretu odigranom 8. avgusta u Zenici protiv Čelika postigao prelijep pogodak.
Ipak, na prvi zvanični nastup Sušić je čekao do novembra te godine, a sudbina je htjela da se i taj trenutak u Papetovoj karijeri, profesionalni debi, desi upravo u Zenici, na Bilinom Polju u utakmici koja je završila bez golova. Nije se dugo čekalo ni na prvi zvanični gol, on se desio dvije sedmice kasnije, 2. decembra protiv Proletera na Koševu. Susret je završen rezultatom 3:2, a najupečatljiviji detalj utakmice desio se na njenom otvaranju, kada je u 16. minutu mladi Sušić primio loptu u šesnaestercu, predriblao nekoliko igrača, na kraju i golmana Šarovića i poentirao za vodstvo Sarajeva. Na pitanje novinara nakon susreta o postignutom golu, skromno je izjavio "Još je rano da dajem izjave, a šta sam drugo mogao uraditi, kada sam prevario beka, nisam imao kome dodati i odlučio sam se na udarac".
Upravo je ova skromnost, nekako i najistaknutija Papetova osobina koja će ga pratiti kroz karijeru. Nikad nije bio megaloman, niti su ga zanimale pretjerana slava i novac, jednostavno je uživao igrajuži fudbal. Zato je vjerovatno i ostao u Sarajevu punih 10 godina, iako su ga zvali svi klubovi tadašnje tzv. "Velike četvorke" i nudili mu basnoslovne cifre za potpis.
Do kraja debitantske sezone, Sušić je upisao ukupno 10 nastupa, pri čemu je postigao 2 gola. Već u idućoj sezoni, Pape se počeo nametati kao vođa novog Sarajeva. Sa 11 postignutih golova u 33 odigrane utakmice, postao je prvi strijelac tima i igrač kojem se predviđala blistava budućnost. Njegov nagli razvoj zaustavila je bolest. U januaru 1976. godine, dok se Sarajevo pripremalo za nastavak sezone na Borikama kod Rogatice, Sušić se razbolio. Hitno je dovezen u sarajevsku bolnicu, a ljekari su konstatovali tešku upalu zglobova, bolest koja se inače javlja kad male djece i ostavlja posljedice do kraja života. Mnogi su ga već bili otpisali, a ljekari su bili sumnjivi po pitanju nastavka njegove profesionalne karijere.
Ipak Sarajevo ništa nije htjelo prepustiti slučaju. Dok je Sušić još ležao u bolnici, ponuđen mu je novi ugovor, a ovaj je to vratio na najbolji način deset mjeseci kasnije, kada je pri povratku na zeleni teren, već u drugoj utakmici postigao pobjedonosni pogodak u duelu sa Crvenom Zvezdom na Koševu (2:1 za Sarajevo). Sarajevo je u toj sezoni vodilo tešku borbu za opstanak, a upravo su Sušićevi golovi u finišu sezone, po jedan protiv Slobode (1:0) i Veleža (1:1), te dva protiv Vojvodine (2:0), omogućila Sarajevu, da nauštrb svog gradskog rivala Željezničara, ostane prvoligaš.
Ta sezona je bila prekretnica, kako za Sušića, tako i za Sarajevo, jer je već od iduće sezone Sarajevo krenulo sa usponom ka vrhu tabele. U narednoj sezoni Sarajevo je završilo na devetom mjestu, a Safet Sušić je svojim igrama u bordo dresu skrenuo pažnju selektorske komisije reprezentacije Jugoslavije, a početak u "plavom" dresu je bio kao iz snova. Najprije je u svom debiju na Nep stadionu u Budimpešti postigao 2 gola u porazu reprezentacije Jugoslavije (3:4 za Mađarsku), da bi već svoj drugi nastup za reprezentaciju začinio het-trikom protiv Rumunije u Bukureštu (6:4 za Jugoslaviju). Ipak, to nije bilo sve, u svom devetom i desetom nastupu u dresu reprezentaciji postigao je još dva het-trika, najprije protiv tada aktuelnih prvaka svijeta Argentine, a potom i protiv Italije.
U međuvremenu i Sarajevo je krenulo sa svojim usponom ka vrhu. Sezonu 1978/79 Sarajevo je završilo na visokom četvrtom mjestu, a najistaknutiji pojedinac je bio upravo Sušić sa 15 golova iz 30 mečeva, što mu je donijelo i titulu najpopularnijeg jugoslovenskog sportaša za 1978. godinu. Svoju punu zrelost, Safet Sušić je dostigao već 1979. godine, kada je definitvno pokazao svu raskoš svog neizmjernog talenta. Teško je nabrojati sve nagrade koje su Sušiću pripale te godine, ali svakako najvrijednija je ona za najbolje jugoslovenskog fudbalera, a ne treba zanemariti ni petnaesto mjesto u izboru za najboljeg fudbalera Evrope. Sarajevo je u toj sezoni napokon podsjetilo na blistave šezdesete godine, a nakon osvojene titule jesenjeg prvaka Jugoslavije, cijeli grad je imao samo jednu misao u glavi "Kad bi Sarajevo drugi put...". Sarajevo nažalost nije uspjelo ponoviti uspjeh iz 1967. godine, ali kao utjeha klubu sa Koševa pripala je titula viceprvaka, dok je Safet Sušić skupa sa Dragoljubom Kostićem iz kruševačkog Napretka ponio titulu najboljeg strijelca Lige.
Drugo mjesto osvojeno te 1980. godine, donijelo je Sarajevu plasman u Kup UEFA, te duele sa čuvenim njemačkim klubom HSV-om. U prvoj utakmici odigranoj u Njemačkoj, Sušić je naprosto briljirao, postigavši oba gola za Sarajevo u porazu (2:4 za HSV), utakmici koju su Njemci dobili zahvaljujući prije svega velikoj pomoći velškog sudije Clive Thomasa, koji je isključio čak tri fudbalera Sarajeva. U revanšu Sarajevo nije imalo snage za iznenađenje, na prepunom Koševu susret je završen bez pobjednika (3:3), tako da je HSV prošao dalje. Sedam dana nakon te utakmice, Safet Sušić je otišao na odsluženje vojnog roka, tako da je propustio ostatak sezone, a koliko je njegova lucidnost i genijalnost značila za Sarajevo, najbolje pokazuje činjenica da je Sarajevo tu sezonu, bez svog najboljeg igrača, završilo tek na 13. mjestu.
Sušić se iz JNA vraća u novembru 1981. godine, a već u drugoj utakmici nakon povratka, protiv Rijeke na Koševu postiže dva pogotka. Na proljeće je Pape ponovo podsjetio na staru formu, pa je od 21. do 24. kola, u samo 4 utakmice postigao 6 golova, od kojih će svakako najupečatljiviji ostati onaj postignut u gradskom derbiju na Koševu, odigranom 10. marta 1982. godine, pred rekordnih 55.000 gledalaca. U toj utakmici, koja je do danas ostala najposjećenija sportska priredba u BiH svih vremena, Željezničar je poveo golom Nikića, Sarajevo je izjednačilo preko pokojnog Želimira Vidovića, a onda je na scenu stupio Sušić. Uzeo je loptu na svojoj polovini terena, pretrčao s njom gotovo 50 metara, odigrao dupli pas sa strijelcem prvog gola Vidovićem, te neodbranjivo, lijevom nogom loptu smjestio u gol za oduševljenje svih navijača Sarajeva. Pape je do kraja sezone postigao ukupno 11 golova, te Sarajevo poveo do 4. mjesta na tabeli i novog plasmana u Kup UEFA.
Radost zbog Sušićevih sjajnih igara, ipak je lagano mutila činjenica da je Sušić u aprilu napunio 27 godina, tako da su svi postali svjesni toga da je rastanak Sušića od bordo dresa bivao sve bliži. Iako su svi bili ubijeđeni da će Sušić još na ljeto promjeniti sredinu, on je ostao na Koševu još pola godine, te pomogao svom timu u sjajnom nastupu u Evropi, gdje je Sarajevo najprije izbacilo bugarsku Slaviu, rumunski Corvinul, da bi u osmini finala Anderlecht ipak bio nepremostiva prepreka. Sušić je u toj posljednjoj polusezoni za Sarajevo odigrao ukupno 21 utakmicu, te postigao 13 golova, nakon čega je u decembru 1982. godine konačno digao sidro, te oprostio se od koševske ljepotice. U posljednjem prvoligaškom meču na Koševu, Pape je postigao oba gola u pobjedi protiv podgoričke Budućnosti (2:0 za Sarajevo), a svoj posljednji zvanični nastup u bordo dresu upisao je 4 dana kasnije, 8. decembra protiv Anderlechta, u kojem je Sarajevo golom Husrefa Musemića slavilo sa minimalnih 1:0.
Safet Sušić je tako nakon 9 i pol godina nastupanja za Sarajevo, otišao u inostranstvo. Za tu deceniju, koliko je proveo na Koševu, ostavio je veliki trag. U dresu Sarajeva je odigrao ukupno 244 utakmice, te pri tome postigao 96 golova, od čega je čak 86 njih postigao u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije, što ga do danas čini najboljim prvoligaškim strijelcem u historiji Sarajeva i možemo slobodno reći, da će se teško naći u budućnosti igrač koji bi mogao skinuti sa trona.
Nova destinacija čarobnjaka s Koševa, bio je Pariz, u kojem će Sušić, igrajući za PSG dostići slavu koja u glavnom gradu Francuske ni do dan danas nije izblijedjela. PSG je već na proljeće 1983. godine, na krilima Sušića osvojio Kup Francuske, koji je na kraju te godine proglašen za najboljeg stranca u Francuskoj. Tri godine kasnije na Park prinčeva je stigla i titula prvaka Francuske, te je tako PSG postao prvi pariški klub kojem je to pošlo za rukom. Sušić je u PSG-u ostao 9 godina, a koliki je trag tamo ostavio najbolje govori činjenica da je u nedavnoj anketi među navijačima tog kluba proglašen za najboljeg stranog fudbalera svih vremena, iako su dres PSG-a u zadnjih 30 godina nosili i takvi igrači kao što je bio jedan Rai, Pauleta ili Ronaldinho. Igračku karijeru, Sušić je završio u lokalnom pariškom klubu Paris Red-Star za koji je odigrao jednu sezonu, da bi u junu 1992. godine u 37. godini okačio kopačke na klin. 2004. godine, NSBiH je Safeta Sušića proglasio za najboljeg bosanskohercegovačkog fudbalera svih vremena.
Sušić se nakon završetka igračke okrenuo trenerskoj karijeri, tokom koje je dosta uspješno vodio nekoliko francuskih i turskih klubova, a vrhunac svoje trenerske karijere je dostigao u decembru 2009. godine, kada je izabran za selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, s kojom je bio na praug plasmana na Evropsko prvenstvo 2012. godine.
Safet Sušić je u redove Sarajeva stigao u julu 1973. godine, iz NK Krivaja, gdje je već sa nepunih 18 godina postao prvotimac i najbolji fudbaler ovog niželigaša. Iako je na Koševo stigao veoma mlad, vrlo brzo se snašao, tako je već u svojoj drugoj utakmici u bordo dresu, u prijateljskom susretu odigranom 8. avgusta u Zenici protiv Čelika postigao prelijep pogodak.
Ipak, na prvi zvanični nastup Sušić je čekao do novembra te godine, a sudbina je htjela da se i taj trenutak u Papetovoj karijeri, profesionalni debi, desi upravo u Zenici, na Bilinom Polju u utakmici koja je završila bez golova. Nije se dugo čekalo ni na prvi zvanični gol, on se desio dvije sedmice kasnije, 2. decembra protiv Proletera na Koševu. Susret je završen rezultatom 3:2, a najupečatljiviji detalj utakmice desio se na njenom otvaranju, kada je u 16. minutu mladi Sušić primio loptu u šesnaestercu, predriblao nekoliko igrača, na kraju i golmana Šarovića i poentirao za vodstvo Sarajeva. Na pitanje novinara nakon susreta o postignutom golu, skromno je izjavio "Još je rano da dajem izjave, a šta sam drugo mogao uraditi, kada sam prevario beka, nisam imao kome dodati i odlučio sam se na udarac".
Upravo je ova skromnost, nekako i najistaknutija Papetova osobina koja će ga pratiti kroz karijeru. Nikad nije bio megaloman, niti su ga zanimale pretjerana slava i novac, jednostavno je uživao igrajuži fudbal. Zato je vjerovatno i ostao u Sarajevu punih 10 godina, iako su ga zvali svi klubovi tadašnje tzv. "Velike četvorke" i nudili mu basnoslovne cifre za potpis.
Do kraja debitantske sezone, Sušić je upisao ukupno 10 nastupa, pri čemu je postigao 2 gola. Već u idućoj sezoni, Pape se počeo nametati kao vođa novog Sarajeva. Sa 11 postignutih golova u 33 odigrane utakmice, postao je prvi strijelac tima i igrač kojem se predviđala blistava budućnost. Njegov nagli razvoj zaustavila je bolest. U januaru 1976. godine, dok se Sarajevo pripremalo za nastavak sezone na Borikama kod Rogatice, Sušić se razbolio. Hitno je dovezen u sarajevsku bolnicu, a ljekari su konstatovali tešku upalu zglobova, bolest koja se inače javlja kad male djece i ostavlja posljedice do kraja života. Mnogi su ga već bili otpisali, a ljekari su bili sumnjivi po pitanju nastavka njegove profesionalne karijere.
Ipak Sarajevo ništa nije htjelo prepustiti slučaju. Dok je Sušić još ležao u bolnici, ponuđen mu je novi ugovor, a ovaj je to vratio na najbolji način deset mjeseci kasnije, kada je pri povratku na zeleni teren, već u drugoj utakmici postigao pobjedonosni pogodak u duelu sa Crvenom Zvezdom na Koševu (2:1 za Sarajevo). Sarajevo je u toj sezoni vodilo tešku borbu za opstanak, a upravo su Sušićevi golovi u finišu sezone, po jedan protiv Slobode (1:0) i Veleža (1:1), te dva protiv Vojvodine (2:0), omogućila Sarajevu, da nauštrb svog gradskog rivala Željezničara, ostane prvoligaš.
Ta sezona je bila prekretnica, kako za Sušića, tako i za Sarajevo, jer je već od iduće sezone Sarajevo krenulo sa usponom ka vrhu tabele. U narednoj sezoni Sarajevo je završilo na devetom mjestu, a Safet Sušić je svojim igrama u bordo dresu skrenuo pažnju selektorske komisije reprezentacije Jugoslavije, a početak u "plavom" dresu je bio kao iz snova. Najprije je u svom debiju na Nep stadionu u Budimpešti postigao 2 gola u porazu reprezentacije Jugoslavije (3:4 za Mađarsku), da bi već svoj drugi nastup za reprezentaciju začinio het-trikom protiv Rumunije u Bukureštu (6:4 za Jugoslaviju). Ipak, to nije bilo sve, u svom devetom i desetom nastupu u dresu reprezentaciji postigao je još dva het-trika, najprije protiv tada aktuelnih prvaka svijeta Argentine, a potom i protiv Italije.
U međuvremenu i Sarajevo je krenulo sa svojim usponom ka vrhu. Sezonu 1978/79 Sarajevo je završilo na visokom četvrtom mjestu, a najistaknutiji pojedinac je bio upravo Sušić sa 15 golova iz 30 mečeva, što mu je donijelo i titulu najpopularnijeg jugoslovenskog sportaša za 1978. godinu. Svoju punu zrelost, Safet Sušić je dostigao već 1979. godine, kada je definitvno pokazao svu raskoš svog neizmjernog talenta. Teško je nabrojati sve nagrade koje su Sušiću pripale te godine, ali svakako najvrijednija je ona za najbolje jugoslovenskog fudbalera, a ne treba zanemariti ni petnaesto mjesto u izboru za najboljeg fudbalera Evrope. Sarajevo je u toj sezoni napokon podsjetilo na blistave šezdesete godine, a nakon osvojene titule jesenjeg prvaka Jugoslavije, cijeli grad je imao samo jednu misao u glavi "Kad bi Sarajevo drugi put...". Sarajevo nažalost nije uspjelo ponoviti uspjeh iz 1967. godine, ali kao utjeha klubu sa Koševa pripala je titula viceprvaka, dok je Safet Sušić skupa sa Dragoljubom Kostićem iz kruševačkog Napretka ponio titulu najboljeg strijelca Lige.
Drugo mjesto osvojeno te 1980. godine, donijelo je Sarajevu plasman u Kup UEFA, te duele sa čuvenim njemačkim klubom HSV-om. U prvoj utakmici odigranoj u Njemačkoj, Sušić je naprosto briljirao, postigavši oba gola za Sarajevo u porazu (2:4 za HSV), utakmici koju su Njemci dobili zahvaljujući prije svega velikoj pomoći velškog sudije Clive Thomasa, koji je isključio čak tri fudbalera Sarajeva. U revanšu Sarajevo nije imalo snage za iznenađenje, na prepunom Koševu susret je završen bez pobjednika (3:3), tako da je HSV prošao dalje. Sedam dana nakon te utakmice, Safet Sušić je otišao na odsluženje vojnog roka, tako da je propustio ostatak sezone, a koliko je njegova lucidnost i genijalnost značila za Sarajevo, najbolje pokazuje činjenica da je Sarajevo tu sezonu, bez svog najboljeg igrača, završilo tek na 13. mjestu.
Sušić se iz JNA vraća u novembru 1981. godine, a već u drugoj utakmici nakon povratka, protiv Rijeke na Koševu postiže dva pogotka. Na proljeće je Pape ponovo podsjetio na staru formu, pa je od 21. do 24. kola, u samo 4 utakmice postigao 6 golova, od kojih će svakako najupečatljiviji ostati onaj postignut u gradskom derbiju na Koševu, odigranom 10. marta 1982. godine, pred rekordnih 55.000 gledalaca. U toj utakmici, koja je do danas ostala najposjećenija sportska priredba u BiH svih vremena, Željezničar je poveo golom Nikića, Sarajevo je izjednačilo preko pokojnog Želimira Vidovića, a onda je na scenu stupio Sušić. Uzeo je loptu na svojoj polovini terena, pretrčao s njom gotovo 50 metara, odigrao dupli pas sa strijelcem prvog gola Vidovićem, te neodbranjivo, lijevom nogom loptu smjestio u gol za oduševljenje svih navijača Sarajeva. Pape je do kraja sezone postigao ukupno 11 golova, te Sarajevo poveo do 4. mjesta na tabeli i novog plasmana u Kup UEFA.
Radost zbog Sušićevih sjajnih igara, ipak je lagano mutila činjenica da je Sušić u aprilu napunio 27 godina, tako da su svi postali svjesni toga da je rastanak Sušića od bordo dresa bivao sve bliži. Iako su svi bili ubijeđeni da će Sušić još na ljeto promjeniti sredinu, on je ostao na Koševu još pola godine, te pomogao svom timu u sjajnom nastupu u Evropi, gdje je Sarajevo najprije izbacilo bugarsku Slaviu, rumunski Corvinul, da bi u osmini finala Anderlecht ipak bio nepremostiva prepreka. Sušić je u toj posljednjoj polusezoni za Sarajevo odigrao ukupno 21 utakmicu, te postigao 13 golova, nakon čega je u decembru 1982. godine konačno digao sidro, te oprostio se od koševske ljepotice. U posljednjem prvoligaškom meču na Koševu, Pape je postigao oba gola u pobjedi protiv podgoričke Budućnosti (2:0 za Sarajevo), a svoj posljednji zvanični nastup u bordo dresu upisao je 4 dana kasnije, 8. decembra protiv Anderlechta, u kojem je Sarajevo golom Husrefa Musemića slavilo sa minimalnih 1:0.
Safet Sušić je tako nakon 9 i pol godina nastupanja za Sarajevo, otišao u inostranstvo. Za tu deceniju, koliko je proveo na Koševu, ostavio je veliki trag. U dresu Sarajeva je odigrao ukupno 244 utakmice, te pri tome postigao 96 golova, od čega je čak 86 njih postigao u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije, što ga do danas čini najboljim prvoligaškim strijelcem u historiji Sarajeva i možemo slobodno reći, da će se teško naći u budućnosti igrač koji bi mogao skinuti sa trona.
Nova destinacija čarobnjaka s Koševa, bio je Pariz, u kojem će Sušić, igrajući za PSG dostići slavu koja u glavnom gradu Francuske ni do dan danas nije izblijedjela. PSG je već na proljeće 1983. godine, na krilima Sušića osvojio Kup Francuske, koji je na kraju te godine proglašen za najboljeg stranca u Francuskoj. Tri godine kasnije na Park prinčeva je stigla i titula prvaka Francuske, te je tako PSG postao prvi pariški klub kojem je to pošlo za rukom. Sušić je u PSG-u ostao 9 godina, a koliki je trag tamo ostavio najbolje govori činjenica da je u nedavnoj anketi među navijačima tog kluba proglašen za najboljeg stranog fudbalera svih vremena, iako su dres PSG-a u zadnjih 30 godina nosili i takvi igrači kao što je bio jedan Rai, Pauleta ili Ronaldinho. Igračku karijeru, Sušić je završio u lokalnom pariškom klubu Paris Red-Star za koji je odigrao jednu sezonu, da bi u junu 1992. godine u 37. godini okačio kopačke na klin. 2004. godine, NSBiH je Safeta Sušića proglasio za najboljeg bosanskohercegovačkog fudbalera svih vremena.
Sušić se nakon završetka igračke okrenuo trenerskoj karijeri, tokom koje je dosta uspješno vodio nekoliko francuskih i turskih klubova, a vrhunac svoje trenerske karijere je dostigao u decembru 2009. godine, kada je izabran za selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, s kojom je bio na praug plasmana na Evropsko prvenstvo 2012. godine.
04:56
zdici
Zahvaljujući
zajedničkom bosansko-italijanskom ulaganju, u Zavidovićima će uskoro
biti otvoreno 135 novih radnih mjesta. U pogon za proizvodnju
specijaliziranih mašinskih dijelova uloženo je do sada oko tri miliona
maraka, a do kraja godine investitori najavljuju izgradnju livnice i
nova ulaganja.
U poslovnoj zoni Ekonomija Batvice u Zavidovićima uskoro bi trebala početi proizvodnja specijaliziranih mašinskih dijelova za turbine, termoelektrane, brodske motore te odlivke za vjetrenjače. Rezultat je to zajedničkog ulaganja domaćih i italijanskih investitora. Posao će u prvoj fazi proizvodnje dobiti 135 radnika, a pedesetak ih je već angažirano.
U prostor i opremu do sada je uloženo oko tri miliona maraka, a investitori najavljuju proširenje proizvodnih kapaciteta i dodatna ulaganja od oko 800.000 eura.
U situaciji kada je u općini Zavidovići neuposleno oko 7.000 osoba, ovaj je projekt mobilizirao i općinsku administraciju, pa su sve potrebne procedure u vezi s pokretanjem proizvodnje efikasno i brzo provedene. I iz Vlade Zeničko-dobojskog kantona najavljuju podršku ovom i sličnim poslovnim poduhvatima. Kantonalni premijer Fikret Plevljak tvrdi kako će se ovaj kanton i dalje truditi da stvara povoljan poslovni ambijent kako bi motivisali inostrane ulagače da dolaze u ZDK kako bi se zaposlio što veći broj ljudi.
Načelnik Općine Zavidovići Suad Omerašević rekao je kako se nada se da će primjer ove investicije biti pokazatelj i drugima da će kapital koji ulože u BiH biti siguran.
U drugoj fazi ovog projekta, koja bi trebala biti realizirana do kraja ove godine, investitori najavljuju upošljavanje još 370 radnika jer je planirano proširenje proizvodnje te izgradnja livnice. Da je riječ o ozbiljnim namjerama potvrđuje i podatak da je za te namjene u Poslovnoj zoni već kupljeno 10.000 metara kvadratnih zemljišta.
U poslovnoj zoni Ekonomija Batvice u Zavidovićima uskoro bi trebala početi proizvodnja specijaliziranih mašinskih dijelova za turbine, termoelektrane, brodske motore te odlivke za vjetrenjače. Rezultat je to zajedničkog ulaganja domaćih i italijanskih investitora. Posao će u prvoj fazi proizvodnje dobiti 135 radnika, a pedesetak ih je već angažirano.
U prostor i opremu do sada je uloženo oko tri miliona maraka, a investitori najavljuju proširenje proizvodnih kapaciteta i dodatna ulaganja od oko 800.000 eura.
U situaciji kada je u općini Zavidovići neuposleno oko 7.000 osoba, ovaj je projekt mobilizirao i općinsku administraciju, pa su sve potrebne procedure u vezi s pokretanjem proizvodnje efikasno i brzo provedene. I iz Vlade Zeničko-dobojskog kantona najavljuju podršku ovom i sličnim poslovnim poduhvatima. Kantonalni premijer Fikret Plevljak tvrdi kako će se ovaj kanton i dalje truditi da stvara povoljan poslovni ambijent kako bi motivisali inostrane ulagače da dolaze u ZDK kako bi se zaposlio što veći broj ljudi.
Načelnik Općine Zavidovići Suad Omerašević rekao je kako se nada se da će primjer ove investicije biti pokazatelj i drugima da će kapital koji ulože u BiH biti siguran.
U drugoj fazi ovog projekta, koja bi trebala biti realizirana do kraja ove godine, investitori najavljuju upošljavanje još 370 radnika jer je planirano proširenje proizvodnje te izgradnja livnice. Da je riječ o ozbiljnim namjerama potvrđuje i podatak da je za te namjene u Poslovnoj zoni već kupljeno 10.000 metara kvadratnih zemljišta.
04:46
zdici
Zavidovici su mali grad, smjesetenna tri rjeke, Krivaja, Bosna i Gostovic. Najduze se proteze rijeka Bosna, u koju se u naselju Krivaja ulijeva istoimena rijeka. Sto se tice privrede NEMA JE. Nekada su Zavidovici bili privredni gigant, danas skoro nista od toga nema.
Privreda je propala, a ni ljudi nista bolji nisu. Korupcija vlada na svakom koraku, od najnizih stadija pa do onih okrojelih. Policija je neazurna, a lopovi maha uzimaju.
Da se vratimo na zimu, jedino tada grad izgleda lijepo kada se bijeli pokrivac spusti i prekrije sve nepravilnsoti ovog grada, od smeca, rugla i slicno.
Nekoliko tkavih fotografija vam saljem.......
04:42
zdici
Zavidovici su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Zauzima površinu od 590 km2 i broji oko 46.000 stanovnika.
Kao i ostala mjesta Zenicko - dobojskog kantona, Zavidovici su bogati vodenim tokovima, te se oslanjaju na tri rijeke Bosnu, Krivaju i Gostovic.
Nekad grad mocne drvne industrije, Zavidovici su ambijentalno smješteni u podnožju šumovitih planina i brda, koje nude ogromne rekreativno - turisticke mogucnosti.
Brojne speleološki zanimljive pecine, gusto obrasle šume pune divljaci, garancija su mogucnosti dobre zabave i odmora. Turisticki zanimljive destinacije su poznata izletišta Kamenica na rijeci Krivaji i Maoca, neobicno nalazište kamenih kugli koje se istražuje u okviru svjetski poznatog kompleksa Fondacije Arheološki park: "Bosanska piramida Sunca". Tu je i Park prirode "Tajan", istinsko odmorište za oci i dušu onih koji ceznu za nepatvorenom ljepotom.
Ljubitelji raftinga se tradicionalno okupljaju svake sezone (zadnji vikend u maju mjesecu) na rijeci Krivaji, uživajuci u njenim brzacima i izazovima istinske borbe sa njenom snagom.
srijeda, 18. rujna 2013.
13:46
zdici
Jedan
od organizatora današnjeg okupljanja Hajrudin Bajramović, ističe kako
je je jedan od ciljeva današnjeg okupljanja rješavanje zdravstvenih i
stambenih pitanja romske populacije u Zavidovićima.
Kako
kažu, nakon današnjeg okupljanja očekuju sastanak sa nadležnim iz
općine, nakon čega će se krenuti ka rješavanju nagomilanih problema
romske zajednice na području Općine Zavidovići.
13:46
zdici
U Zavidovićima je sa realizacijom počeo projekt 11. Ljetni rekreativni centri za djecu „Strani-vari“.
Organizator
je kao i ranijih godina Ambasada lokalne demokracije Zavidovići u
saradnji sa partnerima iz Italije i zavidovićkim udruženjima „Ceker“, te
„Sigurno mjesto“.
Po 25 animatora, talijanskih i zavidovićkih mladića i djevojaka, svakodnevno će raditi na zabavno edukacijskom programu za djecu uzrasta osnovne škole, do 5. razreda. Osim navedenog organizirat će se i radionice za , te ljubitelje cirkuskih vještina.
Prema riječima Slađana Ilića, delegata ALD-a Zavidovići, „Strani –vari„ će trajati dvije sedmice, i održavati će se u dvije gradske, te nekoliko područnih škola.
Ove godine centre smo formirali i u školama u naseljima Ribnica, Hajderovići, Kovači, Gostović, Brezik. Aktivnosti će se odvijati svaki dan od 8 do 13 sati. Ove godine je kompletan program posvećen temi crtanih filmova i bajki. Za izradu rekvizira uglavnom će se koristi reciklažni materijali. Plesna, dramska, likovna, sportska sekcija su prilika da se djeca zabave i uče kroz igru, pojasnio je Ilić.
Po 25 animatora, talijanskih i zavidovićkih mladića i djevojaka, svakodnevno će raditi na zabavno edukacijskom programu za djecu uzrasta osnovne škole, do 5. razreda. Osim navedenog organizirat će se i radionice za , te ljubitelje cirkuskih vještina.
Prema riječima Slađana Ilića, delegata ALD-a Zavidovići, „Strani –vari„ će trajati dvije sedmice, i održavati će se u dvije gradske, te nekoliko područnih škola.
Ove godine centre smo formirali i u školama u naseljima Ribnica, Hajderovići, Kovači, Gostović, Brezik. Aktivnosti će se odvijati svaki dan od 8 do 13 sati. Ove godine je kompletan program posvećen temi crtanih filmova i bajki. Za izradu rekvizira uglavnom će se koristi reciklažni materijali. Plesna, dramska, likovna, sportska sekcija su prilika da se djeca zabave i uče kroz igru, pojasnio je Ilić.
13:44
zdici
U
povodu predstojećeg 17. Memorijalnog nogometnog turnira posvećenog
šehidima, zakazanog za 10. i 11. avgust, mještani pomenutih naselja,
članovi porodica poginulih, pokrenuli su akciju uređenja Spomen parka
„Džebe-Ridžali“. Ovo spomen obilježje je sagrađeno 2000. godine u znak
sjećanja na sedmoricu šehida. Na oko 5 dunuma zemlje postavljeno je
spomen obilježje, česme, nogometno igralište, plato.
-Već
dvadesetak dana se aktivno radi na poslovima uređenja spomen obilježja i
izgradnje tribina nogometnog igrališta i postavljanja zaštitnih mreža.
Na to su nas natjerala petnaestogodišnja prazna obećanja političkih
partija kojima su u predizborno vrijeme puna usta planova za spomen
kompleks, kaže Fahrudin Isić, jedan od inicijatora i učesnika akcije.
Na
trenutne radove je potrošeno oko 7 hiljada maraka, koje su donacija
nekoliko zavidovićkih firmi, a prava podrška će sigurno uslijediti i od
dijaspore ovog kraja, koja je poznata po solidarnosti i pomaganju rodnom
kraju.
13:43
zdici
Općinski
odbor SDA Zavidovići u saradnji sa Aocijacijom žena „Fatma“ protekle
sedmice pokrenuo je humanitarnu akciju podjele paketa hrane i
higijenskih sredstava za 280 najugroženijih porodica sa područja Općine
Zavidovići.
Tako je 130 paketa donirao Glavni odbor SDA a preostalih 150 je donacija
dvojice vrijednih članova SDA Zavidovići koji su željeli ostati
anonimni.
Zadovoljstvo
na licima porodica moglo se primijetiti u svakom od naseljenih mjesta
na području općine, a jedan od mještana prokomentarisao je ovu akciju
riječima:“ Ovo je jedina stranka koja dijeli građanima u godini koja
nije izborna“.
Organizatori
ističu kako će humanitarne aktivnosti, koje imaju za cilj pružiti pomoć
onima kojima je to najpotrebnije, biti nastavljeni i u narednom
periodu. Na taj način, pred nastupajući praznik ramazanski Bajram,
nastoji se pružiti pomoć osobama slabijeg imovnog stanja, kako bi se
praznično raspoloženje sreće i radosti osjetilo i u njihovim domovima
13:42
zdici
Direktori
općinskih razvojnih agencija iz Žepča, Zavidovića, Tešnja i Zenice,
direktor Regionalne razvojne agencije i direktorica Biznis servis centra
ZDK bili su učesnici sastanka sazvanog na inicijativu premijera ZDK
Muniba Husejnagića.
Razlog
ovakvog sastanka utemeljen je na potrebi da se harmonizira, međusobno
poveže i učini efikasnijim rad općinskih razvojnih agencija u sferi
apliciranja pred evropskim fondovima. Zajedničko je uvjerenje da će
pojedinačni nastup razvojnih agencija dati daleko manje efekte od
sistematskog pristupa uvezanih agencija koje će naći svoj interes i
interes svojih osnivača – općina krtoz zajedničke aktivnosti.Đenana
Čolaković, sekretar Biznis servis centra ZDK je mišljenja da je za ovaj
sastanak izabran najbolji trenutak jer je upravo objavljen javni poziv
Republike Hrvatske za fondove prekogranične saradnje zbog čega i te kako
ima razloga da se ojača saradnja i koordinacija agencija u Kantonu.
Direktorica Razvojne agencije Žepča Branka Janko je insistirala na
analizi potreba malih i srednjih preduzeća na terenu kako bi se kroz tu
prizmu selektovali projekti za zajednički nastup.Ističući da Razvojna
agencija Zavidovića djeluje već šest godina, direktor je kazao da
istovremeno ona nema podršku lokalne samouprave. Smatraju je uglavnom
troškom,kazao je on.
Muhsin
Ibrahimagić direktor ZEDA-e (Razvojna agencija Općine Zenica) je
izrazio čestitke na inicijativi za sastanak uppozorivši da je ovo
svijetla tačka u uslovima kada po vertikali nemamo uređen sistem
koordinacije i saradnje između agencija. On je predložio da se ovakva
okupljanja uvedu u redovnu praksu, a da Kanton bude organizator i
logističar tih sesija, počev od sazivanja i određivanja tema za
razgovore jer je razmjena informacija u sferi kojom se bave agencije od
velike važnosti.Ocjenjujući sastanak korisnim, Ismet Sarajlić, direktor
Regionalne razvojne agencije jenaglasio da predstavnici organizacija
(agencija) koje su se okupile na ovom sastanku predstavljaju jedino što
prizna Evropska komisija . On je govorio o trenutnom položaju REZ-a
insistirajući na određenju kantonalne vlasti spram ove organizacije koja
„pokriva“ dva kantona (ZDK i SBK), ali iz Zeničko-dobojskog ima jako
malu potporu .Munib Husejnagić, premijer ZDK je ocijenio sastanak
korisnim i podržao prijedlog da se od ovakvih sastanaka krene ka
koordinaciji djelovanja agencija, razmjeni informacija i iskustava, te
da će za realizaciju biti zadužen BSC kao kantonalni organ uprave.
13:39
zdici
Kao
i prethodnih godina organizator ovogodišnje kulturne manifestacije bit
će JU Centar za kulturu uz pokroviteljstvo Općine Zavidovići.
Centralna
bina kao i prethodnih godina nalazit će se kod Fontane, a ono što je
sigurno da građane Zavidovića u toku 10 dana očekuje dosta zanimljivih
aktivnosti i događaja za sve generacije.Redakcija našeg portala će i
ove godine svakodnevno donositi najnovije informacije vezane za ovaj
događaj.
Program aktivnosti "Ljeto u gradu 2013"
1. Otvaranje manifestacije
1.1. Likovna izložba u 20,30 sati (Hol Doma kulture)
1.2. Motorijada od 19,00 sati
1.3. Bajramska akdemija na otvorenom od 21,00 sati (Centralna bina)
1.4. Vatromet
2. Veče djece od 21,00 sati (Centralna bina)
2.1. Dječija igraonica od 10,00 sati -Centralna bina
2.2. Biciklijada od 9,30 sati Zavidovići - Kamenica
3. Folk veče od 21,00 sati (Centralna bina)
13:38
zdici
U
okviru projekta „Dječiji karavani“ članovima Udruženja roditelja djece
sa poteškoćama u razvoju "Mala Sirena" Zavidovići, „Merhamet“ iz
Njemačke, i Udruženje“Malteser Hilfsdienst“ danas su podijelili 84
paketa školskog pribora i torbi za djecu školskog uzrasta.
Predsjednica udruženja Adisa Beganović - Mahovac istakla je zadovoljstvo na donaciji ovih humanitarnih organizacija ali dodala kako će njihovo udruženje i dalje nastaviti sa apliciranjem projekata i dosadašnjim radom kako bi ambijent boravka svih mališana učinili što boljim.
Pored
Udruženja "Mala Sirena" , školske torbe sa školskim priborom dobili su
još i Udruženja IOK Zavidovići (20), KUD "Krivaja" (30) i Udruženje
"Romi bez granica"(30). Ova zavidovićka udruženja su ujedno i partneri
Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini, koji su ujedno i koordinatori
ove humanitarne akcije.
Ova akcija nastavlja se i u gradovima Srednjobosanskog kantona,te u drugim općinama u ZE -DO kantonu,
13:36
zdici
Farma
koza „Capris-kozarstvo i sirarstvo“ u mjestu Tursići, dvadesetak km od
Zavidovića, za kratko vrijeme je od hobija prerasla u uspješan biznis sa
realnim izgledima za proširenje. Na oko 5 hektara zemlje Dževad Tursić
sa svojom porodicom razvio je posao iz ljubavi, koji zasigurno ima
perspektivu.
Kada
su se prije 4 godine Dževad i supruga Nura nastanili u vikendici,
daleko od grada i asfalta, iz hobija su nabavili nekoliko koza. Nisu
mislili da će tako zavoljeti ove, kako kažu, izuzetne životinje.
Danas imamo 100 koza, dvije pasmine „Alpsku“, porijeklom iz Francuske i „Sansku“, švicarskog porijekla. Najviše posla imamo upravo u ovom ljetnom periodu, dok je zima nešto mirnija. Naše koze imaju svakodnevnu ispašu u idealnim uvjetima. Još smo u fazi ulaganja u posao, ali dvije porodice mogu živjeti od kozarstva, kaže Dževad.
Danas imamo 100 koza, dvije pasmine „Alpsku“, porijeklom iz Francuske i „Sansku“, švicarskog porijekla. Najviše posla imamo upravo u ovom ljetnom periodu, dok je zima nešto mirnija. Naše koze imaju svakodnevnu ispašu u idealnim uvjetima. Još smo u fazi ulaganja u posao, ali dvije porodice mogu živjeti od kozarstva, kaže Dževad.
Uzore
poslovanja Tursići nose iz Slovenije gdje su živjeli dvije decenije.
Dževad priča kako je svijest o zdravlju kozijeg mlijeka daleko
razvijenija u Evropi nego kod nas, dok upravo na našim prostorima
postoje idealni uvjeti za uzgoj ovih životinja.
Na svu sreću, pomoć najbližih članova porodice nije izostala, sin Amir i njegova supruga Izabela rado su se uključili u posao.
-Svi u porodici imaju svoje dnevne zadatke. Supruga Izabela je zadužena za pravljenje sira. U objektu opremljenom modernim mašinama, proizvodi se nekoliko vrsta sireva, slani, polutvrdi, svježi, trapist sirevi. Za ovaj način obrade mlijeka prošla se posebna obuka. U prosjeku koza daje 2 l mlijeka dnevno. Ima dvije muže, riječi su Amira Tursića.
Redovne kontrole nadležnih institucija o kvalitetu proizvoda i objekata, potvrđuju da na imanju Tursića nema propusta.
Na svu sreću, pomoć najbližih članova porodice nije izostala, sin Amir i njegova supruga Izabela rado su se uključili u posao.
-Svi u porodici imaju svoje dnevne zadatke. Supruga Izabela je zadužena za pravljenje sira. U objektu opremljenom modernim mašinama, proizvodi se nekoliko vrsta sireva, slani, polutvrdi, svježi, trapist sirevi. Za ovaj način obrade mlijeka prošla se posebna obuka. U prosjeku koza daje 2 l mlijeka dnevno. Ima dvije muže, riječi su Amira Tursića.
Redovne kontrole nadležnih institucija o kvalitetu proizvoda i objekata, potvrđuju da na imanju Tursića nema propusta.
13:32
zdici
U
povodu svjetskog Dana mladih, u Zavidovićima je u sali Crvenog križa,
održan jednodnevni seminar za aktiviste, volontere Crvenog križa općine
Zavidovići.
Projekt nosi naziv „Znanjem protiv droge“, a finansiran je od strane federalnog Crvenog križa.
Prema riječima Nijaza Mačka, sekretara Crvenog križa Zavidovići, u projektu je učestvovalo 25 volontera, ljekar i predstavnik Policijske uprave Zavidovići, u ulozi predavača.
U jednosatnom izlaganju predavači su, svako sa svog aspekta, upoznali volontere sa štetnim posljednicama konzumiranja opojnih sredstava, ali i zakonskim, kaznenim regulativima kao posljedicom toga. Volonteri su imali priliku postavljati pitanja, na osnovu koji se moglo zaključiti kako se o problemu bolesti ovisnosti treba više govoriti među mladima.
Nakon radnog dijela, organizirano je zajedničko druženje i podjela propagandnog materijala, letaka, brošura i majice.
Projekt nosi naziv „Znanjem protiv droge“, a finansiran je od strane federalnog Crvenog križa.
Prema riječima Nijaza Mačka, sekretara Crvenog križa Zavidovići, u projektu je učestvovalo 25 volontera, ljekar i predstavnik Policijske uprave Zavidovići, u ulozi predavača.
U jednosatnom izlaganju predavači su, svako sa svog aspekta, upoznali volontere sa štetnim posljednicama konzumiranja opojnih sredstava, ali i zakonskim, kaznenim regulativima kao posljedicom toga. Volonteri su imali priliku postavljati pitanja, na osnovu koji se moglo zaključiti kako se o problemu bolesti ovisnosti treba više govoriti među mladima.
Nakon radnog dijela, organizirano je zajedničko druženje i podjela propagandnog materijala, letaka, brošura i majice.
13:28
zdici
U zavidovićkom naselju Bajvati jučer je u potpunosti izgorjela kuća Fajke Fazlić.
Vatrogasna
intervencija je trajala nekoliko sati, jer je stambeni objekat u
neposrednoj blizini mjesnog mekteba, te je tako prijetila opasnost od
proširenja požara.
Prema
riječima očevidaca vatra je krenula iz dvorišta kuće i ubrzo zahvatila
stambeni objekat. Pored napora dvije vatrogasne ekipe, da je spase, kuća
je u potpunosti izgorjela, a Fajka Fazlić sa svojim bolesnim bratom,
ostala je bez krova nad glavom.
13:26
zdici
Podsjetimo da se škola početkom aprila prijavila
udruženju "FUTURBAG" za donaciju torbi, a krajem mjeseca maja
obaviješteni da će svih 45 đaka prvačića dobiti torbe,bojice i određeni
broj sveski.Tako je organizacija "FUTUREBAG" iz Beča donirala oko
2000 novih veoma kvalitetnih torbi i određeni broj svesaka i bojica za
učenike prvačiće iz čitave Bosne i Hercegovine.
-U maloprodaji cijena torbi izlazi i do 100 eura,jer se radi o veoma kvalitetnim torbama. Ovo je veoma značajna donacija za učenike ,ali i za njihove roditelje koji će ovom donacijom, sredstva predviđena za torbe moći usmjeriti u druge svrhe i lakše pripremiti svoje prvake za početak školovanja, kaže direktor škole Sifet Mulahalilović.
-U maloprodaji cijena torbi izlazi i do 100 eura,jer se radi o veoma kvalitetnim torbama. Ovo je veoma značajna donacija za učenike ,ali i za njihove roditelje koji će ovom donacijom, sredstva predviđena za torbe moći usmjeriti u druge svrhe i lakše pripremiti svoje prvake za početak školovanja, kaže direktor škole Sifet Mulahalilović.
-Ovom
prilikom želimo se zahvaliti organizaciji "FUTUREBAG" iz Beča,svim
donatorima koji su svojim prilozima konkretno pomogli budućnost Bosne i
Hercegovine. Posebnu zahvalnost upućujemo predsjedniku udruženja Kemalu
Smajiću i njegovoj supruzi Amri Smajić,Crvenom križu općine Tuzla i
preduzeću 24 Vip koji su besplatno dopremili torbe u Bosnu i
Hercegovinu.Nadamo se daljnjoj saradnji sa udruženjem "FUTURBAG".-dodaje
Mulahalilović.
13:23
zdici
Povodom 30. augusta Dana Mjesne zajednice Ribnica još jednom je potvrđeno da mladi ljudi u okviru programa Omladinskih banaka, svojim zalaganjem i entuzijazmom realiziraju projekte koji doprinose njima, ali i zajednici općenito. Predstavnice i predstavnici Fondacije Mozaik posjetili su Mjesnu zajednicu Ribnica, kako bi preuzeli Zahvalnicu za doprinos razvoju zajednice.
Zajedno sa načelnikom općine Suadom Omeraševićem i
predstavnicima MZ Ribnica, posjetili su i dva projekta, od ukupno pet,
koji su realizirani u sklopu programa Omladinskih banaka. Projektom
"Obasjat ću te ja" u 2013. godini je uređeno
40m obale rijeke Krivaje, osvijetljeno 100m obale rijeke Krivaje,
osvijetljena ukupna dužina mosta, te u konačnici promovisan volonterizam
i mobilizacija članica i članova zajednice – 120 građanki i građana
mjesne zajednice doprinijelo je akcijama.
"Mladi Ribnice su ovim projektom poboljšali svoj ukupni socijalni status jer su dobili mjesto okupljanja i druženja, te uređenjem dijela
obale sa dodatnim osvjetljenjem doprinijeli sprječavanju odlaganja
otpada i prestanka zagađenja zemljišta i vode u i oko rijeke Krivaje.
Fondacija
Mozaik se zahvaljuje članovima i članicima Mjesne Zajednice Ribnica,
kao i načelniku općine Zavidovići, što su prepoznali naš trud i rad"-
dodaju iz Fondacije
03:44
zdici
Ambasador Austrije u BiH, NJ.E. Mag. Dr. Donatus Köck, jučer je posjetio Općinu Zavidovići u organizaciji Ambasade lokalne demokratije Zavidovići.
Ova posjeta je organizirana kao jedna od aktivnosti projekta "Evropska i naša posla", koji finansira EU. U Velikoj sali zgrade općinskih organa bio je organizovan sastanak sa načelnikom Općine Suadom Omerašević, nakon čega je obavljeno potpisivanje Memoranduma o partnerstvu između Općine Zavidovići i Evropskog pokreta u BiH, čime je Općina Zavidovići postala 36. članica i time još jednom potvrdila proevropsku orjentaciju.
U toku jučerašnje posjete ambasador NJ.E. Mag. Dr. Donatus Köck posjetio je Gimnaziju “Rizah Odžečkić”, i održao kratko predavanje učenicima ove škole. Posjeta je završena obilaskom lokacija u Zavidovićima na kojima se nalaze građevine izgrađene ili obnovljene od strane Austrije.
Ova posjeta dio je aktivnosti koje su trajale skoro godinu dana, u regiji Zenica i lokalnim zajednicama Zavidovići i Žepče, a čiji je cilj bio da se poveća svijest građana o proširenju EU i predpristupnoj pomoći, sa posebnim naglaskom na ulogu lokalnih samouprava i civilnog društva u reformskim procesima
(zavidovici.ba)
03:44
zdici
Nakon okončane konkursne procedure za odabir kandidata za dodjelu stipendija studentima – braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2012/2013 godinu, dana 22.05.2013. godine u prostoriji velike sale zgrade organa uprave Općine Zavidovići izvršeno je potpisivanje ugovora o stipendiranju. Za studente sa područja općine Zavidovići dodijeljeno je 170 stipendija čija visina iznosi 800 KM za prvu godinu studija i 1200 KM za drugu i ostale godine studija koje će biti isplaćene u 8 jednakih mjesečnih rata. Prije ceremonije potpisivanja ugovora o stipendiranju, prisutnim studentima obratili su se Općinski načelnik gospodin Suad Omerašević, Pomoćnik ministra za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona gospodin Enes Heco i Pomoćnik načelnika Službe za upravu pitanja boraca, raseljenih lica i izbjeglica Općine Zavidovići gospodin Idriz Alihodžić, koji su studentima čestitali na dodjeli stipendija i poželjeli uspjeh u budućem obrazovanju. Svi studenti koji nisu bili u mogućnosti pristupiti potpisivanju ugovora o stipendiranju 22.05.2013. godine, mogu to učiniti u narednih 7 dana u prostorijama Ministarstva za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona, u Zenici u ulici „Kučukovići“ broj 2.
(zavidovici.ba)
03:43
zdici
U ponedjeljak 24.06.2013. godine obilježena je dvadeseta godišnjica osnivanja Ratne bolnice Zavidovići. Prije samog zvaničnog programa ljekari Ratne bolnice i članovi organizacionog odbora prisustvovali su prijemu kod Općinskog načelnika, a zatim se krenulo put Spomen obilježja žrtvama rata 1992.-1995. godina te spomen obilježja ispred JU „Dom zdravlja“ Zavidovići i hotela „Kristal“ gdje je izvršeno polaganje cvijeća i odavanje počasti žrtvama rata. Prisutne zvanice potom su imale priliku da obiđu podrumske prostorije hotela „Kristal“ gdje je bila smještena Ratna bolnica i pogledaju fotogaleriju prisjećajući se trenutaka i događaja koji su se u tim prostorijama odvijali tokom Odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Centralna manifestacija održana je u velikoj sali hotela „Kristal“ gdje je prikazan filmski uradak o Ratnoj bolnici Zavidovići nakon čega je uslijedilo obraćanje prisutnih zvanica koje su imale priliku naglasiti nemjerljiv doprinos Ratne bolnice i njenog osoblja u otporu tokom ratnog perioda kada je naš grad od bolnice u Zenici putem preko Kaknja bio udaljen preko 100 kilometara, a zdravstvena usluga bila potrebnija nego ikad.
(zavidovici.ba)
03:43
zdici
Grupa naših sugrađana i ove godine učestvuje u Maršu mira, obilježavajući na taj način 18. godišnjicu genocida u Sreberenici. Skupinu od 48 učesnica i učesnika koji su se iz Zavidovića uputili ka Nezuku, odakle počinje pohod ka Potočarima, ispred Općine Zavidovići ispratili su gospodin Suad Omerašević, Općinski načelnik, i gospodin Idriz Alihodžić, pomoćnik načelnika Službe za upravu pitanja boraca, raseljenih lica i izbjeglica, podržavši ih u njihovoj odluci i uručivši im određenu prateću opremu koja će biti od koristi u toku trodnevnog pohoda.
Delegacija Općine Zavidovići, dana 09.07.2013. godine u poslijepodnevnim satima, posjetila je učesnice i učesnike Marša mira, smještene u kampu za prenoćište. Obzirom na teške uslove u kampu, nepovoljne vremenske prilike, a naročito napore koje iziskuje sam Marš mira, svakako je dobro došlo i osvježenje u vidu napitaka i hrane koje je uručila delegacija u ime Općine Zavidovići.
Učesnice i učesni Marša mira svoj pohod okončali su prisustvom dženaza-namazu i ukopu 409 žrtava srebreničkog genocida, održanom u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje je 11.07.2013. godine bio prisutan i Općinski načelnik, gospodin Suad Omerašević.
Više o samom Maršu mira: - https://www.facebook.com/mars.mira
(zavidovici.ba)
03:42
zdici
Ugovorom koji je potpisan između Općinskog načelnika i direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, gospodinom Seadom Džanovićem, Općina Zavidovići preuzela je na korištenje vatrogasno vozilo za brze intervencije na cestama, bogato opremljeno pratećom vatrogasnom opremom. Riječ je o vatrogasnom vozilu tipa Ford Ranger, 2013. god. proizvodnje, čija vrijednost iznosi oko 120.000 KM.
Vatrogasno vozilo za brze intervencije na cestama (Ford Ranger)
Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, gospodin Sead Džanović, izjavio je kako je sredstvo namijenjeno u interesu građana Zeničko-dobojskog kantona i općine Zavidovići, jer se svakodnevno dešavaju nezgode u saobraćaju, te da je veoma važno da vatrogasne jedinice mogu brzo i efikasno izaći na intervenciju, što je rasporedom ovakvih vozila na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona u velikom mjeri i postignuto.
Općinki načelnik, gospodin Suad Omerašević, iskazao je zadovoljstvo nabavkom ovog vozila te izjavio kako je to završni čin višegodišnjih razgovora i namjera Kantonalne uprave civilne zaštite da se obezbijede ova namjenska vozila te da jedno ovakvo vozilo stigne i u Zavidoviće, naglasivši da je riječ o vozilu posebnih karakteristika kakvo do sada nismo imali u Zavidovićima, što će doprinijeti većoj sigurnosti građana općine Zavidovići, ali i šire, kada su u pitanju saobraćajne nesreće i druge vrste intervencija.
Pomoćnik načelnika Službe za upravu civilne zaštite, gospodin Remzo Šogolj, naglasio je da će ovo vozilo povećati efikasnost Profesionalne vatrogasne jedinice općine Zavidovići, prvenstveno svojom brzinom, što je ono najbitnije kod gašenja požara i spašavanja ljudskih života.
Komandir Profesionalne vatrogasne jedinice općine Zavidovići, gospodin Mirsad Čamdžić, pojasnio je kako je jedan dio pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice općine Zavidovići, zajedno s kolegama vatrogascima iz drugih općina Zeničko-dobojskog kantona, obučen za spasioce, te da slijedi osposobljavanje i ostalih vatrogasnih kadrova u cilju spremnosti na što kvalitetnije rukovanje ovom veoma kvalitetnom opremom.
Prezentacija vatrogasne opreme za vozila brze intervencije na cestama:
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=XYDldT6i7LA#at=80
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=XYDldT6i7LA#at=80
(zavidovici.ba)
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
